Srebro u 2026. godini na historijskom maksimumu
Plemeniti metali nastavili su obarati rekorde u petak ujutro, pri čemu je cijena srebra prvi put u historiji prešla 100 dolara, dok se cijena zlata približila rekordnih 5.000 dolara. Jedan analitičar kao razlog navodi povećanu potražnju za sigurnim ulaganjima zbog „apsolutne nepredvidivosti“ predsjednika Donalda Trumpa.
Cijena srebra iznosila je rekordnih 100,10 dolara u 10:25 po istočnoameričkom vremenu (EST) u petak ujutro, što je rast od gotovo 4%, čime je metal dostigao historijski maksimum.
Cijena zlata iznosila je oko 4.945,21 dolara u 10:25, što je blagi pad u odnosu na raniji maksimum od 4.970 dolara postignutog u petak ujutro.
Cijene bakra također su snažno porasle, premašivši 13.000 dolara po toni i dosegnuvši čak 13.173,50 dolara, čime su se približile historijskom maksimumu koji je metal dostigao ranije ovog mjeseca.
Plemeniti metali nastavili su snažan rast tokom cijele 2025. godine i u prvim sedmicama 2026., pri čemu je Goldman Sachs ranije ove sedmice povećao svoju prognozu cijene zlata sa 4.900 na očekivanih 5.400 dolara do kraja 2026. godine.
Chris Weston, direktor istraživanja u Pepperstoneu, rekao je za Reuters u petak ujutro da je Trumpovo povlačenje prijetnje carinama prema Evropskoj uniji, povezano s njegovom željom da preuzme Grenland, trebalo dovesti do pada cijena metala, ali je dodao da „zlato sve više izgleda kao zaštita od Trumpa kao predsjednika SAD-a i apsolutne nepredvidivosti koja dolazi s tim“.
Analitičari Saxo Banke izjavili su u petak ujutro da je rast cijena plemenitih metala „potaknut FOMO efektom (strahom od propuštanja)“, kao i potragom za sigurnim ulaganjima usljed tenzija između SAD-a i Evrope te slabljenja američkog dolara.
Zašto su cijene zlata i srebra porasle u 2026. godini
Prema analitičarima, nekoliko međunarodnih događaja doprinijelo je rastu cijena zlata i srebra, jer periodi globalne neizvjesnosti povećavaju potražnju za imovinom koja se smatra sigurnim utočištem. Hapšenje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, protesti u Iranu, nove kineske izvozne restrikcije na srebro te Trumpova inicijativa za aneksiju Grenlanda doprinijeli su rastu cijena metala posljednjih sedmica.
Trumpova želja za Grenlandom izazvala je međunarodne tenzije, zbog čega su evropski lideri izrazili podršku ovom arktičkom ostrvu, dok je Trump zaprijetio uvođenjem carina za osam evropskih zemalja. U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u srijedu, Trump je isključio upotrebu vojne sile za preuzimanje Grenlanda te je u srijedu objavom na Truth Socialu povukao prijetnju carinama. U objavi je naveo da su on i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte „uspostavili okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom“ te da će se voditi „dodatni razgovori“ o budućnosti Grenlanda.
Zašto su cijene zlata i srebra porasle u 2025. godini
Cijena zlata porasla je za oko 65%, dok je srebro skočilo i do 150% u rekordnoj 2025. godini za plemenite metale. Ostali ključni faktori rasta cijena uključuju smanjenje referentnih kamatnih stopa i povećanu potražnju za srebrom u tehnološkim industrijama, poput proizvodnje električnih vozila i AI podatkovnih centara.
Srebro se također suočilo s pritiskom na cijene zbog velikih količina metala koje su se slijevale u američke trezore, usljed straha da bi Trump mogao uvesti carine na ovaj metal, što je izazvalo nestašicu srebra na londonskom tržištu.
Conor Murray, Forbes
